Kamis, 23 Februari 2012

Sorteiu ba KAPREZ,


Tilman Númeru 1, Lasama 13
Prezidenti Tribunál Rekursu, Claúdio Ximenes, Tersa (21/02), halo sorteiu ba Kandidatu Prezidenti (KAPREZ) na’in 13. Iha sorteiru ne’e, KAPREZ Manuel Tilman hetan númeru 1 no Fernando Lasama hetan 13 iha buletin votu.
Entretantu, KAPREZ  Taur Matan Ruak hetan númeru 2, Dr. Francisco Guterres Lu-Olo 3,  Francisco Xavier do Amaral 4,  Rogério Tiago Lobato 5,  Maria do Ceu Lopes da Silva 6, Agelita Pires 7, José Manuel Ramos Horta 8, Francisco Gomes 9, José Luis Guterres (LUGU) 10, AbÍlio de Araújo 11 no Lucas da Costa 12.
Hafoin hala’o sorteiu iha edifísiu Tribunál Rekursu, Prezidenti Tribunál Rekursu Claúdio Ximenes hateten ba kandidatu no reprezentante kandidatu prezidenti katak rezultadu sorteiu ne’e sei haruka ba Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) hodi bele imprimi voletin de votus tuir númeru sorteiu ne’ebé maka hala’o tiha ona. 
Tuir observasaun, kandidatu prezidenti ne’ebé akompañia direita sorteu ne’e mak hanesan kandidatu Maria do Ceú, Taur Matan Ruak  no Lasama kandidatu sira seluk sira nia reprezentante mak akompañia de’it.  
Reprentante KAPREZ ne’ebé to’o uluk iha tribunál rekursu mak reprezentante husi kandidatu prezidenti Abilio Araujo, tuir fali reprezentante kandidatu prezidenti husi Agelita Pires, hafoin reprezentante husi kandidatu Lasama no sira seluk.
Reprezentante husi kandidatu Abilio Araujo to’o iha tribunál tuku 09:11 Otl, reprezentante kandidatu prezidenti husi Agelita Pires to’o iha tuku 09:14,  reprezentante husi kandidatu Lasama to’o iha tuku 09: 20 Otl enkuantu sira seluk to’o iha tuku 09: 22 baleten.   
Sorteiu ne’ebé refere hahú iha tuku 10:12 Otl, tuir orario lolos hahuú iha tuku 10:00 Otl. prezidenti tribunál rekursu tama iha fatin sorteiu sala julgamentu iha tuku 10:21, antes hala’o sorteiu prezidenti tribunál rekursu foti uluk bola sanulu resin tolu ne’ebé tau ona suratahan ne’ebé hakerek kandidatu sira nia naran hodi hatama ba bornal ne’ebé prepa ona hafoin doko molok nia disidi juis Natersia hodi hili bola iha bornal laran hodi loke ba haree.
Lasama too iha fatin sorteiu tuku 10:24 Otl, no hafoin tuúr iha kadeira juis Natersia mós foti bola ikus ba sorteiu númeru sanulu resin tolu ne’ebé sai hanesan númeru ba Lasama nia.
Hafoin remata sorteiu iha tuku 10:25 Otl, ba jurnalista sira iha tribunál rekursu, Lasama hateten nia sente sorte bo’ot ida tamba númeru ne’e fasil ba sira atu hateten iha kampañia katak kaer iha leten tuú iha kraik.
“Ha’u sente hanesan sorte bo’ot ida tamba laiha klaran, ne’e ema sei buka. númeru ne’e fasil atu hateten iha kampañia dehan kaer iha leten tuú iha kraik ne’e. ne’ebé sé mak iha leten liu ne’e ema buti tiha iha leten depois tuú iha kraik. ne’ebé fasil tebtebes ekipa susesu atu sosializa númeru ida ne’e ba publiku,”     
Uza Sigla FRETILIN
Ekipa Nasionál Kandidatu Prezidenti Repúblika (KAPREZ) Lu-Olo, Josefa Pereira informa kandidatu Lu-Olo sei uza sigla bandeira partidu FRETILIN ba vuletin votus datoluk (ke-3).
“Ami avansa ho imblema partidu FRETILIN tamba kandidatu husi partidu no wainhira nia eleitu, nia sei sai prezidenti ba povu no sei ba ho bandeira nasionál,” Josefa dehan ba jornalista sira iha Tribunál Rekursu, Caicoli, Tersa horisehik.
Josefa Pereira kontente wainhira ninia kandidatu hetan númeru datoluk husi kandidatu 13. Nia esplika, ekipa nasionál hahú prepara materiál ne’ebé atu hatama ba CNE no STAE hodi tau hamutuk iha vuletin de votus.
Sorteiu Transparante
Ekipa susesu husi kandidatu prezidenti Rogério Tiago Lobato hateten katak sorteiu ne’e la’o ho transparansia no demokrátiku.
“Sorteiu ne’e diak teb-tebes. Sira tau númeru kedas. Sira rasik maka foti prosesu ne’e. Prosesu ida demokratiku tebes,’’  António Lopes, koordenadór ekipa susesu Rogério Tiago lobato ba jornalista sira iha Tribunál Rekursu, Tersa horisehik.
Nia esplika sorteiu ne’e la’o ho demokrátiku tamba iha ema barak maka partisipa hodi haree diretamente mekanizmu sorteiu ne’e no loke an mós ba média hotu hodi bele haree.

Xanana no Austrália Deskuti Setór Defeza


Primeiru Ministru Xanana Gusmão vizita ba Austrália hodi hasoru Ministru Defeza Austrália hodi diskuti kona-ba relasaun bilaterál iha área defeza.
Tuir komunikadu imprensa ne’ebé maka Timor Post asesu husi Ministériu Defeza Austrália nian iha Tersa horisehik katak, Ministru Defeza Austrália Stephen Smith nó Xanana Gusmão mós diskuti kona-ba tranzisaun totál responsabilidade seguransa nian ba autoridade timoroan sira.
“Prosesu tranzisaun ne’e, sei koordena husi Timor-Leste, Austrália, Nova Zelándia nó Nasoens Unidas. Austrália haruka ona militár 380 mai Timor-Leste nu’udar Forsa Internasionál Estabilizasaun,” komunikadu ne’e hatutan.
ISF komposta husi elementu forsadefeza Austrália nó Nova Zelándia nian, hamutuk 460. Forsa hirak ne’e mai iha Timor-Leste tamba hetan konvite husi governu Timór nó hetan mós  apoiu husi ONU ho objetivu atu mantén estabilidade nó atu ajuda ba dezenvolvimentu iha rai laran.
Alénde ISF, forsa militár Austrália nian kontribui mós ona hamutuk ho elementu ba Misaun Integrada husi ONU nian iha Timor-Leste (UNMIT).
UNMIT nu’udar misaun ba dala-lima husi ONU nian, iha Timor-Leste desde tinan 1999. Hodi asegura nafatin eleisaun prezidensiál nian iha loron 17 fulan Marsu nó eleisaun lejislativa sei hala’o fali iha fulan Juñu.

Woodside Produtivu
Aleinde ne’e, tuir karta komunikadu katak PM Xanana hasoru malu ona ho prezidente petrolífera Austrália Woodside Peter Coleman, nó hafoin de sorumutu ne’e Gusmão haktuir katak enkontru ne’e “produtivu”.
“Ha’u fi’ar katak ami hetan ona solusaun ida ne’ebé bele fó benefísiu ba ita nó ba mós Austrália”, tenik xefe ezekutivu TL, Xanana.
Esplorasaun husi kampo gás Greater Sunrise kria ona impase iha diálogu entre petrolífera Austrália Woodside ho autoridade Timor-Leste sira, ultrapasa de’it ho nomeasaun ba prezidente foun husi empreza refere iha epóka veraun.
Empreza Austrália nian defende katak esplorasaun ba iha plataforma flutuante nian, Timor-Leste hakarak atu iha fábrika ba prosesamentu gás naturál iha parte kosta sul Timór nian, ho objetivu atu kria postu servisu nó atu dezenvolve rejiaun refere, maibé parte rua ne’e seidauk hetan akordu ruma.

Prontu Apoiu TL
Iha vizita PM Xanana bá Asutralia ne’e, wainhira hasoru malu ho PM Austrália, Julia Guillard, autoridade Austrália sira promete katak sei tulun nafatin Timor-Leste liu husi área ne’ebé presiza hodi bele dezenvolve Timor-Leste di’ak liu-tan.
“Australiaoan sira, iha dékada barak ona maka hetan relasaun di’ak ho Timor-Leste”, dehan Primeira Ministra Austrália deklara lia hirak ne’e iha sorumutuk ida ho ninia belun PM Timor-Leste, Xanana Gusmão, ne’ebé maka hahú halo vizita ba rai ida ne’e iha Sesta foin lalais.
Guillard subliña katak Austrália ne’e hanesan belun ida ne’ebé ho laran atu tulun rai ida ne’e sai nasaun ida ba estável, pasífika no próspera.

KAPREZ La Respeita Lei ne’e Ditadura


Komisaun Nasionál das Eleisoens (CNE) konsidera katak partidu polítiku sira ne’ebé iha tempu kampaña la respeita lei tama iha kategoria ditadura.
“Lei hatúr ona katak labele hateten at ema, labele insulta ema, labele provoka ema maibé sira kontinua halo nafatin dehan la’os ditadura, maibé militar atu asegura defeza no seguransa ne’e mak ditadura fali. Ha’u hanoin ninia lójika ne’e labele la’o hanesan nune’e,” Komisáriu CNE Pe. Martinho Gusmão dehan ba jornalista sira iha Díli, Tersa (21/2), relasiona ho kandidatu balun insulta kandidatu seluk.
Nia esplika, sistema ditadura ninia espresaun ne’e ba ema ne’ebé maka hakarak halo at ema seluk. Entaun, nia dehan, iha tempu kampaña maka KAPREZ no partidu polítiku sira la respeita ona valores, sira maka ditadura. Portantu sira iha lei nia leten maibé liman kroat povu nian mós iha direitu atu foti medidas hanesan ne’e.
“Militár la tama iha kategoria ditadura tamba sira hala’o lei no órden. Tan ne’e, kuandu liafuan ida ne’e hanesan insulta depois hakarak kria atu ema halo violénsia iha fatin kampaña, CNE fó apoiu ba F-FDTL no PNTL bele foti medidas tamba sira iha ona planu rasik,” Pe. Martinho tenik.
Nia mós ko’alia kona-ba operasaun parte defeza no seguransa nian iha tempu kampaña nian atu oinsá bele halo prevensaun ba konflitus ka atu atua violénsia.

Ema Deskoñesidu Tenta Harahun STAE


Edifísiu Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) iha Segunda (20/2) tuku 01:00 madrugada hetan atake husi ema deskoñesidu ne’ebé tenta atu harahun edifísiu STAE ho bomba marotok. Akontesementu, ne’e la rezulta estragus no vítima.
Tuir fonte konfirmadu iha STAE hateten katak akontesementu ne’e akontese iha tuku ida kalan, iha ema deskoñesidu ho motor rua maka soe marotok tama mai edifísiu laran ne’ebé monu los iha baranda oin no rabenta kedas iha fatin.
Fontes ne’e mós haktuir iha momentu kalan ne’e iha de’it Polísia Espesiál husi Polísia Nasionál Timor-Leste nain rua no seguransa sivíl na’in ida maka halo seguransa ba edifísiu STAE.
Ho akontesementu ne’e, Polísia sira tenta duni tuir ema deskoñesidu sira ne’e maibé ema sira ne’e ho motor halai lakon. Polísia sira husi investigasaun kriminál nian mai foti ona dadus no halo hela investigasaun ba akontesementu ne’e.
Tomas Cabral, diretór STAE hateten akontesementu hanesan ne’e la’os foin foin primeiraves akontese iha edifísiu STAE maibé dala rua ona. Iha 2007 mós akontese no funsionáriu STAE ida husi Lospalos  mós hetan sona iha momentu ne’ebé atu halo eleisaun.
Diretór STAE mós preokupa kona-ba seguransa. Tuir nia, seguransa iha ona maibé ema sei bele mai ataka.   
Tamba ne’e, nia husu ba kandidatu prezidenti repúblika sira atu oinsá ko’alia ho polísia no Estadu tamba baze de dadus kompletu hotu ona iha STAE nasionál. Tamba ne’e,  sé kuandu ahi han edifísiu STAE maka eleisoens sei la la’o.
“Iha ne’e baze de dadus kompletu hotu ona maibé kuandu ahi han edifísiu ne’e maka ita sei labele halo eleisaun tamba iha ne’e iha polísia mós ema sei barani mai,’’ Cabral hateten.
Nia hateten tan katak, sé husi 13 distritu maka ema barullu hotu maka eleisoens ne’e labele la’o tamba urnas sira ne’ebé mai ne’e husi Finlandia. Urnas hirak ne’e han fulan tolu maka foin to’o iha Timor no ekipamentus 90% iha distritu hotu ona.
Entretantu, Germenino Lekisera, koordenadór ekipa vitória Kandidatu Prezidenti Taur Matan Ruak hateten ema ne’ebé halo hahalok krime ida ne’e konsidera hanesan milísia tamba tenta atu harahun festa demokrásia ne’ebé agora la’o iha Timor Leste.
“Kuandu akontese maka kaer ho liman, maka lori ba oho tiha iha Merkadu ne’ebá. Laiha lei ida maka husu tamba nia traidór,” Lekisera realsa.
Nia preokupa ho seguransa rai laran katak tamba saida maka akontese ne’e mosu? Karik lei maka la forte ka nai ulun sira maka la hatene implementa lei karik.
“Kuaze prezidenti ko’alia maka paz, paz no paz maibé ema bomba malu iha li’ur nafatin. CNE halo kultura oho fahi, oho manu, haree fahi nia urat maibé sai mai li’ur ema oho malu nafatin,” Lekisera haktuir.
Tamba ne’e, nia parte husu ba Estadu atu tau seguransa iha fatin hotu iha Timor-Leste.
Portantu, akontesementu soe marotok ne’e la’os akontese de’it iha STAE nasionál maibé akontese mós iha edifísiu Komisaun Nasionál Elisoens (CNE) no mós iha Bairu Formosa ne’ebé iha kareta Unpol nian ida ahi han.

LUGU Eleitu Sai Prezidenti FM


Primeiru Kongresu Nasionál Partidu Frente Rekonstrusaun Timor Leste Mudansa (Frenti-Mudansa) ne’ebé hala’o durante loron rua (18-19 Fevereiru 2012), hili José Luís Guterres (LUGU) sai prezidenti no Jorge da Conceição Teme sai Sekretáriu Jerál.
Lideransa Frente-Mudansa (FM) eleitu husi delegadus kongresista hamutuk na’in 730 husi kongresista hamutuk na’in 730 maka partisipa iha kongresu. LUGU ho Teme asumi kargu husi 2012 to’o 2017.
Kongresu Partidu FM ne’ebé hala’o durante loron rua hodi hili lideransa no estrutura masimu Partidu nian atu troka estrutura interinu ne’ebé aprezenta iha Tribunal Rekursu iha tinan 2012.
Kongresu ne’ebé hala’o ne’e mós atu prepara estatutu, manual no programa politika partidu nian hodi bele prepara aan hasoru Festa demokrasia iha nasaun Timor Leste iha Tinan 2012 hanesna eleisaun Prezidensial no Parlamentar.
Kongresu nasionál ne’ebé halo kongese hili LUGU atu lidera Partidu FM bá periodu tinan lima ne’e, hetan hili husi votasaun sekretu ne’ebé involve votasaun ne’e mak delegadus husi distritu 13.
Maski nune’e iha aprezentasaun lista knadidatura bá estrutura Prezidenti no sekretáriu Jerál partidu nian ne’ebé hamutuk lista Pakote 3 maibe Prezidenti no Sekeratriu Jerál kontinua, José Luís Guterres ‘LUGU’ ho Jorge da Conceinção Teme, no mudansa deit iha Vice na’in hira ne’e.
Ho estrutura foun Partidu FM ne’ebé eleitu husi Primeiru Kongresu mak hanesan Prezidenti Partidu ho ninia vice Prezidenti hamutuk na’in hat  no sekeratriu jerál  ne’ebé iha vice hamutuk na’in hat.
Iha estrutura foun ne’ebé kongresista hamutuk 730 fó fiar mak hanesan lista pakote C ne’ebé kompostu husi Prezidenti Partidu, José Luís Guterres ‘LUGU’, Primeiru Vice Prezidenti, Vitor da Costa, Segundu Vice Prezidenti, Vicente Maubucy, Terseiru Vice, Igidio de Jesusu. nune’e mós estrutura foun sekretáriu Jerál Partidu FM mak, Jorge da Conceição Teme, Primeiru Vice sekeertariu Jerál, Casar Vital Moreira, Segundu Vice sekretáriu Jerál, Francisco Maucura, Terseiru Vice Sekretáriu Jerál, Ricardo Lay Nio, ne’bé eleitu ho votus hamutuk 490 husi total votantes hamutuk na’in 730 husi Distritu 13. Maski nune’e iha votasaun ne’ebé hala’o ho Sekretu ne’e, delegadus hamutuk na’in 30 mak vota sala (nulu).
Liu husi votasaun bá Pakote 3 ne’ebé aprezenta husi meza kongresu no hetan aseitasaun husi delegadus Distritu 13 ne’ebé  avansa bá iha votasaun Mak lista A, kompostu husi Prezidenti Partidu, José Luís Guterres ‘LUGU’, Primeiru Vice Prezidenti, Igidio de Jesusu, Segundu Vice Prezidenti, Vitor da Costa, Terseiru Vice, Vicente Maubucy. No estrutura foun sekretáriu Jerál Partidu FM mak, Jorge da Conceição Teme, Primeiru Vice sekeertariu Jerál, Casar Vital Moreira, Segundu Vice sekretáriu Jerál, Ricardo Lay Nio, Terseiru Vice Sekretáriu Jerál, Gilson Ramos, ne’ebé liu husi votasuan ho rezulta hamutuk 33 votus.
Nune’e mós Lista B ne’ebé Mak kompostu husi kompostu husi Prezidenti Partidu, José Luís Guterres ‘LUGU’, Primeiru Vice Prezidenti, Igidio de Jesusu, Segundu Vice Prezidenti, Vitor da Costa, Terseiru Vice, Vicente Maubucy, Kuatru Sekretáriu Jerál, Ricardo Lay Nio. No estrutura foun sekretáriu Jerál Partidu FM mak, Jorge da Conceição Teme, Primeiru Vice sekeertariu Jerál, Casar Vital Moreira, Segundu Vice sekretáriu Jerál, Francisco Maucura, Terseiru Vice Sekretáriu Jerál, Gilson Ramos. ne’ebé liu husi votasuan ho rezulta hamutuk 177 votus.
Maibé iha mós eleisuan bá Comisaun Politika Nasionál no komisaun Jurisaun Partidu nian no komisaun ekonomia no Finasas no Orgaun seluk partidu ne’ebé preve ona iha estatutu partidu ne’ebé aprova ona liu husi ongresu Nasionál durante loron rua ho tema ne’ebé mak foti katak, “Konsolida Hamutuk Ho Frenti Mudansa Hodi Manan Dezenvolvimentu Ne’ebé Benefisia Nasaun no Povo Timor Leste Tomak”.
Antes eleitu bá Prezidenti Partidu, José Luís Guterres ‘LUGU’, hateten katak, Partidu Frente-MUNDAÇA ne’ebé foin moris no rejista iha Tribunal rekursu iha tinan 2011 hodi kompete iha eleisuan lezislativa iha fulan Juñu tinan 2012 ne’e, ho optimista sei hetan kadeira iha Parlamentu Nasionál hodi partisiopa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, tamba hetan fiar husi Povu.
Prezidenti Partidu FM hateten katak, Partidu FM iha militante ne’ebé barak durante konsolidasaun ne’ebé hala’o iha Timor Leste laran tomak hatudu forma politika ne’ebé bele hetan kadeira iha PN no sei iha mós Quinto (V) Governu konstituisaun nia laran.
“Hau fiar katak, ita sei iha reprezenta iha Parlamentu Nasionál, hodi bele halo bankada Parlamentar Frenti-Mudansa no ita mós sei iha V Governu konstitusional hodi bele fó kontribuisaun bá dezenvolvimentu nasionál hodi lori povu husi kiak no mukit,” dehan LUGU.
Nia dehan, ho konsolidasaun ne’ebé durante ne’e halo Frenti-MUNDANÇA iha konfiansa katak, sei hetan asentu Parlamentar ne’ebé forte hodi bele forma V governu konstituisional.
José Luís mós apela bá politiku husi Partidu FM tenke respeita no hanoin povu nia moris ne’ebé sei iha mukit nia laran hodi bele dezenvolve povu husi kiak no mukit ne’ebé sei sai makas. no labele hanoin uluk riku hodi haluha povu ne’ebé sei moris iha susar nia laran.