Kamis, 23 Februari 2012

Tinan 30 Iha Politika, Agora Luta Bá Dezenvolvimentu Nasionál

DILI—Maria do Céo Lopes da Silva ne’ebé durante tinan 30 nia laran partisipa iha Luta bá libertasaun Nasionál ka ukun aan no agora dadauk hakarak Luta nafatin bá dezenvolvimentu Nasaun Timor Leste tomak, liu husi aprezentsaun kandidatura bá Prezidenti Republika (PR).
Kandidata Prezidente da República de Timor-Leste bá Eleisaun 2012 ne’ebé ho moto mak “SERBI, LA HEIN SIMU KOLEN” mak ho naran Kompletu, Maria do Céu Lopes da Silva, koñesida Mana Céu.
Kandidatura PR, Maria do Céo ne’ebé kontribui makas iha ita nia luta libertasaun Nasionál, maski iha Povu timor Leste balu ladun kuñese, maibé iha barak ne’ebé kuñese didiak kandidatura Maria do Céo, ne’ebé luta hodi lori bá publiku.
Tuir Ekipa volontariu kandidatura Maria do Çéo lopes da Silva, Laura Abrantes hateten katak, kandidatura Maria do Céo ne’e iha esperiensia ne’ebé mak Hakar mós kontribui bá dezenvolvimentu Nasionál.
Nia dehan, Kadidatura PR, Periodu tinan 2012-2017 ne’e iha sidadaun balu ne’ebé kuñese, maibé iha balu mós la kuñese ne’ebé liu husi kandidatura PR ne’e atu bele hetan kuñesimentu povu nian bá Maria do Céo ne’ebé sei compete ho kandidatura sira seluk iha elelsiaun prezidensial loron 17 fulan marsu tinan ne’e.

Maki nune’e, Maria Abrantes mós dehan tan katak, ho apoiante kandidatura Maria Céo ne’ebé lori bá rezistu iha Tribunal Rekursu (TR) iha antes ne’e hamutuk apoiante nain 6634. Ne’ebé sei kompleta ho total numeru ne’ebé kompleta hodi bele compete iha eleisuan Prezidensial tinan 2012 ne’e.
Tuir Laura katak, apoiantes no asinatura ne’ebé iha, tamba kandidatura Maria Céo ne’ebé aprezenta tarde iha tribunal Rekursu, maski hetan asinatura antes bá rezistu, maibé rezista ikus iha TR. Maibé ho esforsu ne’ebé iha ekipa volontariu apoia Maria Céo, sei bele kompleta numeru ne’ebé hatama iha Tribunal Rekursu atu sai kandidatura ofisial ba prezidenti Republika period tinan 2012-2017.
Reprezentante ekipa volontariu kandidatura prezidenti Republika, Maria do Çéo Lopes da Silva, ne’e hateten katak, servisu ne’ebé durante ne’e hala’o husi ekipa volontariu atu halibuar dadus no lista apoiante ne’e sai hanesan ponte ida atu apoia kandidatura Maria Céo ne’ebé rezista iha loron 1 fulan Fevereiru liu bá no hein desizuan ikus tribunal bá notifikasaun kandidatura Ofisial bá eleisaun prezidensial.
Ekipa volontariu ne’ebé fó apoia bá kandidatura Maria Céo, tamba kuinese Kandidatura Maria Céo ne’ebé hala’o aktividade no kontribuisaun ba nasaun TL ne’ebé hein deit iha debate kandidatura prezidenti mak bele haree no kuiñese diak hodi bele haree didiak hodi konttribui nasaun ne’e.
Ekipa volontariu Kandidatura Maria do Céo ne’e hateten katak, iha kandidatura Maria Céo ne’e hetan apoia mós husi organizasaun feto juven feto no mane inkliu mós organizasaun hanesan rede Feto iha Timor Leste ne’ebé fó asinatura tamba hatene no kuinese kandidatura Maria Céo.
Kandidatura Maria do Céo ne’e’e Kuñesidu mós iha Vida politika durante tinan 30 nia laran Tinan 30 Iha Politika, no agora hakarak kontribui fali bá dezenvolvimentu nasionál no hakarak sai inan bá timor oan hotu.
Kandidatura Maria Céo ne’ebé mak, baibain bolu Mana Céu servisu kleur iha Timor Aid nudar prezidente Instituisaun nune mós nudar Xefe Ezekutiva ba Timor Aid durante tinan walu nia laran.
Maria do Céo ne’ebé  Moris iha Distritu Dili, Sub-distritu Ataúro, Timor-Leste iha loron 28 fulan Jullu tinan 1957. No kaben nain, no oras ne’edadauk  iha oan feto nain rua.
Mana Céu ninia abilitasaun literária mak lisensiada iha Ciências Históricas no Polítikas Sudeste Asiátiku no Francês husi Universidade Charles Darwin – Nort and Teritory (NT) Australia iha tinan 1992.
Ninia kontribuisaun no partisipasaun ativa iha Luta ba Ukun Rasik-Aan hahú kedas nia sei klosan ho ninia servisu ba dala uluk nudar Intérprete ba Cruz Vermelha Internacional – programa apoio aihan no aimoruk ba Dadur Polítiku sira hamutuk ema nain rihun 11.000 iha Ilha Atauro.
Mana Céu, ema kreativa ida iha hakerek, iha Komunikasaun Kultural, iha Planu Estratéjiku, Logical Framework, Editora Professional no Proofreading. No Professional no esperiensiada iha área Polítika durante tinan 30 nia laran, nu’udar ativista Direitus Umanus, ne’ebé ho esperensia lubun bo’ot iha Partisipasaun luta bá ukun rasik aan no kontinua bá dezenvolvimentu povu ne’ebé hetan ona liberdade.
Maski nune’e iha tinan 2009  to’o agora servisu iha Emabaixada Austrália nudar Oficial Peskizadora Polítika. No iha tinan 2008 fulan Outubru-Dezembru, Misaun Estratéjiku no levantamentu dadus UNDP nian, Dezenvolvimentu Kapasidade Tradutores & Durubasa (Intérprete) iha Timor Leste no Suporta Administrasaun Multilingual no Kapasidade Peritas iha Dezenvolvimentu no Literasia Tetum.
Nune’e iha tinan 2007 dedika tinan tomak ida atu hakerek deit. Hahú hakerek 1º Volume of East Timor – The Unsung Heroes. Manuskritu ida mak submete tiha ona iha fulan Jullo tinan 2010 ba Públikasaun Austrália iha fatin tolu.
Planu atu hakerek Volume 10 tan, 2007 autora ba dokumentu Analytical summary of political unrest in post-independence Timor-Leste to the then Prime Minister Dr. José Ramos Horta, 2004-2006 Prezidente ba Comissão Nacional das Eleições (CNE) liliu foka iha Eleisaun Xefe Suku iha Timor-Leste.
Aliende ne’e iha tinan 2001-2008, Xefe Ezekutiva Timor Aid no Koordenadora Standarizasaun/Tetum parseria ho Instituição Nacional Linguística (INL). No iha tinan 1999-2001–Prezidente Timor Aid/ Koordenadora Programa Dezenvolvimentu Lian Tetum.
Kandidatura PR, Maria Céo, iha tinan 1998-1999, reprezentante rejional ba Autoridade Akreditasaun Nasionál ba Tradutores no Durubasa sira iha Norte Território-Australia.
Ho esperensia hirak ne’e iha tinan 1998 mana Céo, hahú hari’i Instituisaun Timor Aid. No iha tinan 1996 to’o iha tinan 1999 mana Céo, Liaison & koordenadora ba Projetus Espesiais, iha Sentru Internasionál Apoiu ba  Timor-Leste, ETISC iha Darwin Australia.
Nune’e mós iha tinan 1990 to’o tinan 1995 Kandidatura Maria Céo koordenadora Projetus ba Konsellu Nasionál da Rezisténsia Maubere (CNRM) iha Darwin Australia, Servisu hamutuk ho Dr Ramos Horta hodi apoia no suporta Rezistênsia iha Timor laran, FALINTIL, no Organizasoins ativistas Indonezia nian ba Timor-Leste iha Elsam, Solidamor, Infight no hirak seluk.
Iha tinan 1985 to’o tinan 1989 hahú atividades rezisténsia iha Austrália. Nune’e mós iha tinan 1980 to’o tinan 1983 kandidatura Céo sai hanesna Intérprete ba Cruz Vermelha Internacional (ICRC) no Supervizora ba Aihan no Aimoruk ba Prizioneiru Polítiku sira hamutuk ema nain rihun sanulu resin ida (11.000) iha Ataúro.
Kandidatura ne’e mós iha esperensia bele hakerek no koalia ho kapasidade tomak lian sira hanesan lian Tetum, Português, Inglês, Espanhol, Francês, Bahasa Indonésia. (JXN TchayM’qA)

Tidak ada komentar:

Posting Komentar