Kamis, 16 Februari 2012

PN Kontinua Kestiona Eletrisidade

*OJE 2012 Pasa

DÍLIDebate Orsamentu Jeral Estádu (OJE) ba tinan 2012 iha jeneralidade, Reprezentante povu iha uma fuku Parlamentu Nasionál (PN) kontinua kestiona maka’as ba kondisuan eletrisdade ne’ebé kontinua lakan mate iha teritóriu tomak.

Xefi Bankada Parlamentar Partidu Unidade Nasionál (PUN), Fernanda Borges hateten haree ba orsamentu barak ne’ebé tinan-tina aprova hodi halo dezenvolvimentu, maibé haree ba realidade eletrisidade ne’ebé kontinua lakan mate ne’e dezenvolvimentu lalo nusa.

“Ita aprova osan barak, maibé haree ba eletrisidade iha ami nia hela fatin hanesan Taibessi ne’e loron ida bele lakan mate dala lima hanesan ne’e. Halo nusa ita aprova osan barak maibé eletrisidade laiha mudansa ne’e,” Fernanda deklara iha debate OJE 2012 iha jeneralidade, semana kotuk.

Tamba ne’e nia dehan, problema eltrisidade ne’e sei larezolve iha tempu badak, tamba osan barak ne’ebé aprova ona hodi hadia kondisaun eletridade ne’ebé kontinua Lakan mate ne’e atu bele lakan didiak, Maibé la akontese.

Maski nune’e deputadu husi bankada Parlamentar ASDT, Alberto da Costa hateten katak, eletrisidade ne’ebé aprova osan barak iha PN, Maibé kondisaun ne’ebé kontinua lakan mate loron-loron.

“Iha Orsamentu Jeral Estádu tinan-tinan osan barak mak aloka ba parte eltrisidade, Maibé kondisaun mak kontinua lakan mate iha loron kalan, ne’e halo nusa mak haensna ne’e,” dehan Aberto iha PN.

Nune’e mós deputadu husi bnakada Fretilin, Estanislau Aleixo da Silva, hateten katak, orsamentu bá ministeriu Infra-estrutura hamosu konfuzaun bo’ot iha orsamnetu.

“Ida ne’e mak ami kestiona planeiamentu ne’ebé lalos, ita lori povu nia naran buka osan, Maibé ita lahalo Buat ne’ebé benifisia povu sira,” dehan Estanislau.

Nia dehan, atu infeste osan iha Infra-estruturura tenki Investe mós iha agrikultura, Saude, edukasaun no parte sira seluk ne’ebé iha equibria.

Aliened ne’e iha debate OJE 2012 jeneralidade haree ba trasmisaun direta husi Televizaun Timor Leste (TVTL), Maibé realidade ne’ebé akontese iha capital Díli laran povu kontenti tuir trasmisaun, miabe derepende eletrisidade ne’ebé mate halo povu sira triste ho orsamentu ne’ebé aprova tan ba eletrisidade ne’ebé kontinua lakan mate nafatin.

Iha debate loron tolu jeneralidade konta deit eletrisidade lakan mate maski osan barak ne’ebé iha tinan hat nia laran aprova ba eletrisidade, maibé seidauk iha mudansa nafatin.

Fretilin Kontra, AMP Apoiu

Entretantu, Bankada FRETILIN iha Sesta (11/11) semana kotuk liu husi votasaun kontra total Orsamentu Jeral Estádu (OJE) 2012 iha jeneralidade. Maibé, Bloku Aliansa Maioria Parlamentar (APM) mantein fó apoiu ba OJE hodi bele pasa iha jeneralidade.

OJE 2012 ne’ebé aprova ona iha jeneralidade ho votus maioria husi bloku AMP ne’ebé ho rezultadu votasaun afavor 37, FRETILIN kontra ho votus 19 no votu abstensaun husi bankada PUN no KOTA hamutuk 3.

Ho Rezultadu ne’ebé hatudu liu husi votasuan ne’ebé halo iha loron (11/11/2011) ne’e OJE 2012 ho montante U$ 1.763,4 billoens aprovadu iha jeneralidade. Maibé, sei hein debate espesialiadde ne’ebé hahú husi loron Segunda ohin.

Debate OJE 2012 iha jeneralidade durante loron tolu ne’e hala’o ho situasaun ne’ebé diak no kalma ate aprovasaun no hetan kontribuisaun maka’as husi bankada opozisuan sira.

Hafoin aprova alfavor ba OJE 2012 iha jeneralidade prezidenti Parlamentu Nasionál, Fernando ‘La Sama’ de Araujo, hateten katak, estádu Timor Leste presiza osan atu gasta ba dezenvolvimentu no aktividade bo’ot sira ne’ebé halo iha tinan 2012, tamba iha orsamentu tinan hirak liu bá maski laiha dividas, maibé depoutadus barak mak kontinua kontra orsamnetu.

“Hau hanoin ita tinan hirak liu bá laiha dividas mós deputadus sira vota kontra ne’ebé hau tenki vota alfavor atu iha tinan 2012 estádu bele iha osan ba aktividade no dezenvolvimentu,”

Aliende ne’e xefi legislative ne’e hateten katak, iha debate durante loron tolu no aprovasaun OJE 2012 iha jeneralidade ne’e no sei iha debate espesialidade ne’ebé hahú iha loron segunda (14/11) husi tuku 10 dadersan

Nune’e mós deputadu bankada Fretilin, Antoninho Bianco, hafoin vota ba OJE 2012 iha jeneralidade hateten katak, nia parte vota kontra ba OJE ne’e tamba justifikasaun husi governu rasik ne’ebé dehan jestaun ba orsamentu seidauk diak.

“Hau vota kontra, tamba justifikasuan mai husi ghovernu rasik, ne’ebé dehan jestaun seidauk diak, no instituisaun ne’ebé ladiak ita deve tan osan ne’e, ne’ebé hau vota kontra atu jestaun diak mak bele aprova osan no labele depende deit ba estranzeiru atu asegura ita nia rai ne’e ba oin,” deklara deputadu Antoninho.

Xefi bankada Partidu KOTA, Manuel Tilman, ne’ebé mós vota apstein hateten katak, povu sira sira ne’ebé sei presiza dezenvolvimentu ne’ebé diak, maibé seidauk hetan benifisiu husi orsamentu ne’ebé iha.

Xefi Bankada Partidu PUN, Fernanda Mesquita Borges, hateten aktak, banakda PUN vota apstein, tamba hakarak hadia ituan orsamentu, no prontu atu hare estruturasaun orsamentu atu halo luron, tamba povu presiza dezenvolvimentu ne’ebé diak no kualidade.

“Ami vota apstein, tamba ami hakrak hadia orsamentu ne’e ho ninia estrutura atu bele hadia no dezenvolve povu nia moris, tamba povu presiza dezenvolviementu ne’ebé sustentavel,” deklara Borges hafoin votasuan ba OJE 2012 Iha Jeneralidade.

Maski nune’e deputadu husi bankada CNRT, Arão Neo de Jesus, hafoin vota alfavor ba orsamnetu ne’e hatete katak, orsamnetu ne’ebé aprovaiha jeneralidade hatudu ona katak AMP kumpri komprimisiu husi Planu Estrateziku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) ne’ebé aprova iha fula hirak liu ba.

“Ita bele dehan ho orsamentu ida ne’e ita bele tau ona fundasaun bá dezenvolvimentu estádu ida ne’e nian, mesmu prediskaun ba iha tinan 20, Maibé ita tenki tau agora,” dehan Arão.

Maski nune’e deputadu husi bankada PD, Rui Menezes, ne’ebé hafoin vota alfavor ba orsamnetu ne’e hateten katak, nia parte fó apoiu ba politika ne’ebé iha orsamentu ne’e, atu halo dezenvolvimentu nasaun ba oin.

Maski nune’e iha estimativa bá OJE 2012 ne’ebé mak aprova iha jeneralidade maka U$ 2.259,4 Milloens husi reseitas petrolífera, reseitas naun petrolífera U$ 136,1 Milloens, reseitas propria ba fundu autonomas U$20,9 Milloens, inklui imprestimu hamutuk U$ 33.1 Milloens. Totál orsamentu ne’ebé Governu propoin ba tinan 2012 hamutuk U$ 1.763,4 Billoens.

Iha OJE 2012 ne’ebé estabelese ho dotasaun hotu inklui servisu fundu autonomas no fundu espesiál ho sistemátika hanesan U$14,1 Milloens ba saláriu no vensimentu U$ 344,7 Milloens, bens servisu U$ 194,2 Milloes, transferénsia públika U$ 30 Milloens, U$ 1.054,4 Mill Milloens ba kapitál dezenvolvimentu, eskluidu ho servisu fundu autonomas no fundu espesiál no emprestimu ne’ebé ho nia total dotasaun orsamental U$ 858,092 Milloens.

Enkuantu, orsamentu ba Prezidente Repúblika hamutuk U$ 5,502 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 500 mill, bens servisu U$ 4,646 Mill no kapitál menor U$ 356 mill. Parlamentu nasionál nian hamutuk U$ 13,707 Milloens hanesan salário vensimentu U$ 4,095 mill, bens servisu U$ 5,092 Mill, kapital menor U$ 4,470 Mill no U$ 50 Mill.

Primeiru Ministru no Prezidénsia ba Konsellu Ministru hamutuk U$ 37,901 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 1,417 Mill, bens servisu U$ 7,056 Mill, transferénsia U$ 10,300 Mill, kapitál menor U$ 440 Mill, kapitál dezenvolvimentu U$18,688 Mill.

Ministériu Defeza no Seguransa hamutuk U$ 64,082 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 23,073 Mill, bens servisu U$ 31,113 Mill, transferénsia U$ 1,980 Mill, kapitál menor U$ 4,298 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 3,618 Mill.

Ministériu Negósiu Estranjeiru hamutuk U$ 20,511 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 7,965 Mill, bens servisu U$ 11,583 Mill, transferénsia U$ 500 Mill, no kapitál menor U$ 463 Mill.

Ministériu Finansas hamutuk U$ 15,701 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 3,345 Mill, bens servisu U$ 9,925 Mill, kapitál menor U$ 1,512 Mill, no kapitál dezenvolvimentu U$ 919 Mill.

Ministériu Justisa hamutuk U$ 6,428 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 2,885 Mill, bens servisu U$ 3,355 Mill, no kapitál menor U$ 188 Mill.

Ministériu Saúde ho nia ajénsia autónoma hamutuk U$ 44,408 Milloens, hanesan saláriu vensimentu U$ 16,133 Mill, bens servisu U$ 17,261 Mill, transferénsia U$ 9,064 Mill, no kapitál menor U$ 1,950 Mill.

Ministériu Edukasaun no Kultura hamutuk U$ 86,635 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 51,832 Mill, bens servisu U$ 31,087 Mill no kapitál menor U$ 3,716 Mill.

Ministériu Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritóriu hamutuk U$ 72,014 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 3,678 Mill, bens servisu U$ 17,835 Mill, transferénsia U$ 11,509 Mill, kapitál menor U$ 2,496 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 36,496 Mill.

Ministériu Ekonomia Dezenvolvimentu hamutuk U$ 10,015 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 1,711 Mill, bens servisu U$ 3,970 Mill, transferénsia U$ 3,701 Mill no kapitál menor U$ 633 Mill.Ministériu Solidariedade Sosiál hamutuk U$ 124,752 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 1,727 Mill, bens servisu U$ 3,226 Mill, transferénsia U$ 117,453 Mill, kapitál menor U$ 554 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 1,792 Mill.

Ministériu Infraestrutura inklui ho ajénsia autónoma hamutuk U$ 107,689 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 3,963 Mill, bens servisu U$ 97,850 Mill, transferénsia U$ 100 Mill, kapitál menor U$ 699 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 3,077 Mill.

Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria hamutuk U$ 18,494 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 1,365 Mill, bens servisu U$ 14,784 Mill, transferénsia U$ 1,550 Mill, kapitál menor U$ 481 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 314 Mill.

Ministériu Agrikultura no Peskas hamutuk U$ 15,904 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 5,365 Mill, bens servisu U$ 6,094 Mill, transferénsia U$ 508 Mill, kapitál menor U$ 422 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 3,515 Mill.

Ba Tribunal sira hanesan Konsellu Superiór Majistratura Judisiál, Tribunal Rekursu no Tribunal Distrital sira hamutuk U$ 2,790 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 875 Mill, bens servisu U$ 1,809 Mill, no kapitál menor U$ 106.

Entretantu ba Prokuradoria Jerál Repúblika hamutuk U$ 3,292 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 1,155 Mill, bens servisu U$ 1,097, kapitál menor U$ 486 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 554 Mill.

Provedoria Direitus Umanus no Justisa hamutuk U$ 1,093 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 495 Mill, bens servisu U$ 519 Mill no kapitál menor U$ 79 Mill.

Servisu Públiku Rádiu Televizaun Timor Leste (RTTL) hamutuk U$ 3,327 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 632 Mill, bens servisu U$ 2,208 Mill, no kapitál menor U$ 487 Mill.

Komisaun Nasionál Eleisaun hamutuk U$ 5,848 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 529 Mill, bens servisu U$ 2,218 Mill, tranferénsia U$ 3,000 Mill no kapitál menor U$ 101 Mill.

Komisaun Anti Korupsaun hamutuk U$ 2,173 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 470 Mill, bens servisu U$ 755 Mill, kapitál menor U$ 148 Mill no kapitál dezenvolvimentu U$ 800 Mill.

Komisaun Funsaun Públika hamutuk U$ 1,805 Milloens hanesan saláriu vensimentu U$ 402 Mill, bens servisu U$ 1,333 Mill no kapitál menor U$ 70 Mill.

Tuir lei Fundu Petrolíferu artigu 20 hateten katak Governu labele hasai osan liu pursentu tolu (3%) husi Fundu Petrolíferu. Kuandu hasai liu 3%, entaun Governu tenki hatudu projetu ne’ebé boot (mega projetu).

Maske nune’e, Sosiedade Sivíl no Partidu Opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN) dúvida ho kapasidade Governu nian hodi ezekuta orsamentu tamba esperiénsia iha tinan haat nia laran hatudu ona katak osan barak maka aloka maibé la hatudu rezultadu pozitivu ba povu nia moris liu-liu estrada kontinua at, bee-moos la sufisiente, eletrisidade mate lakan no selu-seluk tan.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar