Kamis, 23 Februari 2012

Denge Hamate Pasiente 2 Iha HNGV


Bazeia ba relatóriu ne’ebé fó sai husi Protokolu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) katak, pasiente na’in rua maka Kinta horisehik mate tan iha sala pedeatria tamba moras denge.
Pasiente rua ne’e maka hanesan Fátima Logo (fulan 4 husi Bemori) mate iha dadersan maizumenus tuku 07:00 Otl no Geofanio Ciqueira (tinan 4 husi Tibar) mate iha dadersan maizumenus tuku 09:00 Otl.
Antes ne’e mós, pasiente na’in tolu maka mate uluk iha semana kotuk. Tamba ne’e, sura ba mai pasiente na’in lima ona maka mate iha iha HNGV.
Parte seluk, tuir relatóriu ne’ebé  fó sai husi Xefe Departementu Ambulatóriu no Banku Urjénsia HNGV, Américo dos Santos katak, maske pasiente na’in rua ne’ebé mate iha pedeatria ne’e mate tamba moras denge maibé ne’e la’os nia parte maka toma konta.
Nia esplika, pasiente ne’ebé mate iha pedeatria la’os nia parte maka toma konta tamba nia la responsabiliza  kona-ba pasiente iha pedeatria. Husi nia parte, nia haktuir, to’o agora seidauk rezulta pasiente ruma maka mate tamba denge.
“Tuir ha’u nia haree katak kazu denge ne’e to’o agora sei tun sa’e iha Banku Urjénsia,” nia informa.
Maske, tuir nia, moras denge iha parte banku urjénsia sei kuntinua tun sa’e, maibé rezultadu hatudu katak, pasiente sira ne’ebé uluk baixa iha sala sity scan oras ne’e dadaun mamuk ona no iha parte sala reuniaun pasiente kuaze menus ona husi 20 no tun ba 14.
Entaun ida ne’e signifika katak, emfermeiru no doutor sira iha duni vontade diak no halo esforsu makas tebes tuir promesa ne’ebé sira iha. Nune’e moras denge ne’ebé tama iha banku urjénsia barak mak mai husi klínika.
Iha parte seluk Timor post simu relatóriu durante loron rua hahu husi kuarta horbainrua no horseik husi parte protocolo HNGV, pasiente moras denge ne’ebé baixa iha sala pedeatria hamutuk 20, sity scan laiha, sala reuniaun 14, iha unit gawat darurat (UDG) ka banku urjénsia 5.
Entertantu relasiona ho denge refere Vise Ministra da Saude Madalena Hanjam,  husu ba povu tomak iha timor lataran atu partisipa iha kampana limpeza hodi nune’e bele halo previensaun ba moras denge ne’ebé indentifika sa’e makas iha TL li-liu Baucau, Manatutu, Liquiça no Díli.
“Liu husi kampana limpeza mak ita bele halo previensaun ba moras denge, tamba ne’e husu ba povu tomak atu partisipa”propoin Vise Ministra relasiona ho moras denge ne’ebé aumenta as iha HNGV durante fulan rua nia laran.
Strategia kampana ne’ebé mak ministériu saude kria, tuir Hanjam oras ne’e hala’o ona iha distritu no sub distritu li-liu uza abate iha bee hodi rega susu.
Atu prevene moras refere, nia dehan, la’os de’it kompeténsia ministériu saude mas kompetente ema hotu nian li-liu povu rasik mak tenke kuidadu an hodi halo limpeza hanesan hamos foer iha uma oin no aruma kalena no roda at li-liu halo limpeza iha uma laran kada semana ida dala ida.

Apoiu Kama 20
Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) hetan apoiu kama 20 husi Governu Austrália liu husi  Klínika Bairo-Pite.
Apoiu refere,  bazeia ba proposta ne’ebé mak HNGV ho Assosiasaun dos Enfermeirus halo hodi aprezenta ba Klínika refere foin lalais.
“kama ne’ebé ajuda husi klínika Bairo-Pite tuir proposta ne’ebé maka momentu ne’eba assosiasaun enfermeirus timor leste distritu Díli hamutuk ho hospitál nasionál halo proposta ida ba iha klínika bairo pite li-liu konaba kama ba pasiente sira”informa xefe Departementu Administrasaun Finanasas e logistika HNGV Santana Martins, B, DC.
Apoiu ne’ebé mak Austrália fó liu husi klínika bairo pite relaasiona ho kondisaun HNGV ne’ebé durante ne’e limita tebes fatin ou kama ba pasiente sira atu utiliza bainhira pasiente sira ba hala’o tratamentu no baixa iha hospitál nasionál refere.
Tuir nia, kama tuan ne’ebé iha tempu indonesia nian persija atu troka, no tenke tau fali kama foun. No kama 20 ne’ebé HNGV simu liu husi departementu finansas e logistik HNGV horseik halo ona distribuisaun ba kama 10 ba parte banku urjénsia. Alende tuir planu sei mós 10 ba iha parte emfermaria.
Nune’e kama ne’ebé ofrese husi Austrália liu husi klínika bairo pite tuir nia, iha difrensia bot ho kama sira seluk ne’ebé durante ne’e pasiente sira uza ona iha HNGV, tamba kama refere bainhira prosesu muda tenke uza eletrik ka remut.
“Tamba ne’e ami husu ba familia pasiente sira bainhira uza kama ne’e tenke uza ho diak no tenke kuidadu e labele atu naran buti arbiru remut kama nian”fó atensaun nia.
Ho apoiu ne’e, Xefe Departementu Ambulatóriu n Banku Urjénsia Américo dos Santos hato’o agradesementu bot ba esforsu ne’ebé assosiasaun dos enfermeirus no hospitál nasionál iha. Tamba liu husi esforsu refere mak konsege hetan apoiu husi Austrália hodi sfrese kama ba iha Banku Urjénsia no parte sira seluk iha HNGV.
“Ha’u agradese tebes ba apoiu ne’e, e apoiu ne’e maske seidauk bele dehan sufisiente ona maibé pelumenus bele auguenta ba pasiente sira ne’ebé mak tama iha banku urjénsia,”agradese nia.
Entretantu, bainhira Timor Post konfirma ho responsável Klínika Bairu-Pite, maibé tuir pesoál iha klínika refere hatete responsável klínika laiha tempu tamba atende hela pasiente sira.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar