Kamis, 16 Februari 2012

Dom Basílio Triste TL Koruptu

DILIBispu Dioseze Baucau, Dom Basílio do Nascimento hateten liu husi transparénsia internasionál hatudu katak korupsaun iha Timor-Leste ás tebes. Bispu dehan ne’e tristeza bo’ot ba povu Timor Leste tomak.

“Transparénsia hatudu Timor Leste iha númeru korupsaun ne’ebé ás kompara ho nasaun sira seluk. Tamba ne’e, tristeza ba timoroan hotu,” Amu Basílio hato’o lia hirak ne’e iha Sentru Konvensaun Dili, Kuarta (14/12), relasiona ho transparénsia internasionál ne’ebé hatudu Timor-Leste iha korupsaun ás.

Maski nune’e, Prezidenti Parlamentu Nasionál, Fernando ‘Lasama’ de Araújo deklara katak nia ladun fiar ba transparénsia ne’ebé halo mai iha Timor-Leste tamba Timor Leste ne’ebé foin ukun an iha Tinan 9 nia laran konsege harii Komisaun barak hodi tau matan ba korupsaun.

“Transparénsia ne’ebé halo ladun porfundu tamba nasaun ne’ebé maka foin ukun an no iha hela konstrusaun Estadu ne’e tenki la’o neneik,” Lasama informa.

Nia esplika hare ba realidade ne’ebé iha, nasaun dezenvolvidu sira mós sei preokupa korupsaun iha nasaun laran, tamba korupsaun la’os iha Timor Leste de’it, maibé akontese mós iha nasaun ne’ebé ukun an tinan barak ona.

Antes ne’e, Prezidenti Repúblika José Manuel Ramos Horta hateten nia mós moe tebes sai prezidenti ba nasaun koruptór tamba iha alegasaun korupsaun hasoru membru Governu maibé laiha ida maka konsiente atu rezigna-an.

“Ha’u hateten ba ita bo’ot sira, ha’u lakohi prezidenti ba rai ida ké mosu iha transparénsia internasionál maibé iha korupsaun ás tebes,” Horta hato’o lia hirak ne’e iha Seremónia loron mundiál Anti Krupsaun ne’ebé maka organiza husi Komisaun Anti Korupsaun (KAK) iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), Sesta (09/12).

Tinan Pozitivu ba TL

Prezidenti Repúblika (PR) Ramos Horta hateten tinan 2011 hatudu tinan ida espesiál no pozitivu tamba dezenvolvimentu no kontribuisaun seguransa ne’ebé iha hakmatek.

“Ha’u hanoin tinan ida ne’e ita bele hateten balansu ne’e pozitivu tebe-tebes. Pozitivu boot maka inagurasaun primeira faze sentrál elétrika Hera,” Horta dehan ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pite, Dili.

Horta dehan, tamba sistema modernu foun tebes, ne’eduni seidauk la’o didi’ak maibé hanesan Governu promete katak tempu besik eletrisidade sei funsiona loloos.

Pozitivu ida mós, Horta dehan, seguransa rai laran iha tinan ida la’o di’ak maske iha grupu balun ne’ebé halo krimi maibé la’os ameasa ida ba Estadu. Nune’e mós, ambiente polítiku entre polítiku na’in sira di’ak teb-tebes no ekonomia la’o di’ak.

Tamba ne’e, Horta fó parabens ba Primeiru Ministru Xanana gusmão ho nia Governu ramba

prosesu ne’ebé maka la’o durante ne’e kapaas tebes.

Maibé, Bispu Dioseze Baucau, Dom Basílio do Nacsomento preokupa tebes kondisaun estrada ne’ebé maka durante ne’e Estadu taka maibé laiha kualidade (kuak fali de’it iha tempu udan no kuandu bee kona halo Estrada sordodok).

“Ita preukupa oituan tamba durante ne’e maske Governu taka kuak ona maibé laiha kualidade,” Bispu lamenta.

Nia hatutan prosesu dezenvolvimentu la’o ona, ezemplu hanesan eletrisidade maibé povu kontinua preukupa tamba balun de’it maka asesu eletrisidade.

Nesesidade Báziku Falta

Bispu Dioseze Baucau akresenta nesesidade báziku povu nian durante tinan haat barak maka sei falta, maski mandatu governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) hela de’it fulan.

“Iha buat balu favorável, ezemplu hanesan postu eletrisidade hirak ne’e. Maibé, infraestrutura importante pur-ezemplu hanesna luron ne’ebé mak imi iha ne’e kala di’ak maibé ami iha lorosa’e ne’e mesak kuak tanan-tanan de’it,” nia tenik.

Tamba ne’e, Bispu husu atu labele halo avaliasaun ba dezenvolvimentu ne’ebé iha, tamba iha buat balun ne’ebé la’o di’ak, maibé iha nesesidade báziku povu nian ne’ebé barak sei falta.

“Ita labele halo avaliasaun ba buat sira ne’e ho sapurata de’it, tamba buat importante ne’ebé ita halo ba parte nesesidadae povu nia loron-loron sei falta barak teb-tebes,” Bispu hatutan.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar